Naslovnica
 
NASLOVNICA
NOVOSTI I DOGAĐANJA
UČINAK STAKLENIKA
PROJEKTI
PROPISI
OKVIRNA KONVENCIJA UN-A O PROMJENI KLIME
KYOTSKI PROTOKOL
FLEKSIBILNI MEHANIZMI
PROVEDBA MJERA
MEĐUVLADINO TIJELO ZA KLIMATSKE PROMJENE (IPCC)
INVENTAR STAKLENIČKIH PLINOVA
STRATEGIJA
LIFE
CARDS 2004.
ETS
OKVIR ZA IZRADU STRATEGIJE NISKO-UGLJIČNOG RAZVOJA HRVATSKE (LEDS)
REGISTAR EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA
IZVJEŠĆE O EMISIJAMA STAKLENIČKIH PLINOVA
EKONOMIČNOST VOZILA
PRILAGODBA KLIMATSKIM PROMJENAMA
MEĐUNARODNA SURADNJA
LINKOVI
KONTAKTI
MZOIP



 



/ Okvir za izradu Strategije nisko-ugljičnog razvoja Hrvatske (LEDS) / 13.09.2012. - 1. radionica: Promet (Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture)

13.09.2012. - 1. radionica: Promet (Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture)

Zapisnik s prve sektorske radionice održane 13. rujna


Pomoćnik ministra za zaštitu okoliša i održivi razvoj, Mario Obrdalj, je uvodnim govorom otvorio prvu u nizu sektorskih radionica u okviru projekta 'Okvir za izradu Strategije nisko-ugljičnog razvoja', te podsjetio na važnost održivog planiranja u borbi protiv klimatskih promjena i naglasio važnost međuresorne suradnje.

Sektorsku radionicu na temu prometa su zajednički organizirali Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP) uz podršku Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, koji su ujedno bili i domaćini ove radionice održane u četvrtak, 13. rujna.
 

Radionica je okupila široki spektar stručnjaka i predstavnika iz različitih oblika prijevoza, s namjerom da oni sami predstave barijere s kojima se susreću u svakodnevnom radu, kroz dinamičnu i interaktivnu radionicu.

Robert Pašičko je ispred UNDP-a ukratko predstavio ciljeve dugoročne Strategije nisko-ugljičnog razvoja do 2050. godine. Od država koje su izradile i usvojile ovakvu strategiju je istaknuo Južnu Koreju, koja se baš zahvaljujući ulaganju u nisko-ugljičnu industriju, pozicionirala na 3. mjestu u svijetu prema ulaganju u 'zelene' tehnologije (iza SAD-a i Kine). Među europskim zemljama lideri su Njemačka i UK, koja je oformila i Fond za nisko-ugljični razvoj za lakšu implementaciju mjera predloženih kroz strategiju.
 

Načelnica Službe za zaštitu klime, ozonskog sloja i mora u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, Višnja Grgasović, je dala pregled obveza Hrvatske prema Okvirnoj Konvenciji UN-a o promjeni klime (UNFCCC) i ambicioznoj politici Europske unije, te istaknula da uslijed neispunjenja obveza smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020. godine, Hrvatskoj prijete kazne i visoki troškovi.

Ispred Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, skupu se obratio Ante Neveščanin, i predstavio nove ideje kod planiranja nove Strategije prometnog razvitka.

Davor Vešligaj, angažirani stručnjak na projektu, je opisao uzlazni trend emisija iz sektora prometa koji je usporen ekonomskom krizom, ali koji ponovno počinje rasti.
 

Sudionici su potom sudjelovali u analizi prednosti, slabosti, prilika i prijetnja (tzv. swot analiza) za sektor prometa.

Neke od prepoznatih prednosti su:
  • razvijeni cestovni promet (dobra prometna infrastruktura, brz i efikasan promet, dobra međuregionalna povezanost, veliki potencijal za smanjenje emisija stakleničkih plinova, relativno mali broj osobnih vozila u odnosu na razvijene zemlje),
  • očuvani prirodni resursi,
  • pogodan geo-fizički položaj, te 
  • ljudski resursi (kompetentni stručnjaci).
Mnogo više je identificiranih slabosti:
  • loša infrastruktura (željeznice stare i dotrajale, 'zaboravljen' riječni promet),
  • nepostojanje poticaja za ekološki prihvatljiva vozila (na hibridna vozila se naplaćuje visoka carina i trošarina što ih čini nekonkurentnim, nema poticaja za 'čišće' oblike prijevoza, nema poticaja za električna vozila),
  • preopterećeni cestovni promet (baziranje na cestovnom turizmu, veliki udio u ukupnom prijevozu robe i putnika, pretežno korištenje osobnih automobila za gradski i međugradski prijevoz, starost vozila),
  • niski udio biogoriva u potrošnji  goriva,
  • strateški razvoj (nema jasne strategije niti ciljeva, nema sinergije među strategijama, nema vizije, politički oportunizam, nedostatak političke volje, međusektorska nepovezanost, nedostatak financijskih sredstava),
  • nedovoljno korištenja i nepostojanje infrastrukture za korištenje bicikla i
  • međuregionalna (ne)povezanost.

Prilika za razvoj je mnogo, a neke od prepoznatih su:
  • prijelaz na niskougljična vozila (smanjena potrošnja goriva, razvoj infrastrukture sa solarnim punionicama, poticanje ekološki prihvatljivih goriva, poticanje biogoriva 2. generacije dobivene iz održivih sirovina, nove tehnologije vozila, stroga porezna politika za vozila na fosilna goriva, poticanje plinskih instalacija u automobile),
  • eksterni učinci minimalizirani uz smanjenje CO2 emisija (smanjenje buke, snižavanje stresa, smanjenje emisija i štetnih utjecaja na zrak),
  • prirodni resursi kao podloga za razvoj čistih prometnih oblika,
  • podizanje svijesti (promjena stila življenja),
  • razvoj necestovnog prometa (ulaganje u željezničku infrastrukturu, riječni putevi, gradovi-luke),
  • strateško planiranje (razvoj modela primjera dobre prakse iz EU, brendirati se kao zemlja ekološkog i održivog razvoja, postati regionalni lider u proizvodnji goriva, korištenje sredstava iz EU fondova, projekt Eurostata o statistici vozila i kilometrima unutar RH),
  • visoka cijena goriva,
  • geostrateška tranzitna pozicija i ulaganje u infrastrukturu (podvožnjaci/nadvožnjaci umjesto semafora)

Identificirane prijetnje su:
  • otpor promjenama (otpor proizvođača goriva, građevinski i naftni lobiji, manjak svijesti i edukacije o eko vožnji, sporo mijenjanje navika)
  • demografski poremećaji (centralizirani razvoj, regionalne nejednakosti)
  • strateško planiranje (nema strateške odluke, politička (ne)odlučnost, spora birokracija, nastavak međuresorne (ne)suradnje, konflikt s ciljevima razvoja turizma, nepažljiva kategorizacija vozila prema CO2 kroz novi zakon o trošarinama koja prividno podržava hibridna vozila)
  • slaba infrastruktura (biciklističke staze, mali broj punionica za električna vozila, nedovoljno moderniziran javni gradski prijevoz)
  • nametanje cestovnog sektora (jaki utjecaj u odnosu na ostale tipove prometa, povećanje broja cestovnih vozila, starost vozila)
  • biogoriva i njihova održivost i konkurentnost spram proizvodnje hrane
  • ekonomska kriza je predstavljena kao velika prijetnja (daljnji ekonomski pad, upitni izvori financiranja, nastavak krize, neelastičnost potražnje za fosilna goriva, povećani interni troškovi, nekonkurentnost )  ali i značajna prilika za razvoj ekoloških vozila i nisko-ugljični razvoj prometa.
Sudionici su potom iznijeli i svoje vizije razvoja sektora prometa do 2050. godine:
  • nisko-ugljični i nul-ugljični gradski promet (hibridna vozila, razvijena infrastruktura za punjenje el. vozila, ekološki prihvatljiva goriva, uži centar gradova bez prometa, električna energija za ekološka vozila iz obnovljivih izvora energije, nove tehnologije, biciklistički prijevoz, veći udio javnog prijevoza)
  • visoka razina javne svijesti o javnom prijevozu, čišćim oblicima prijevoza
  • razvijen željeznički, riječni i zračni promet (prijelaz sa cestovnog na željeznički i riječni promet, razvijena infrastruktura)
  • takse za fosilna vozila (naplata na osnovu potrošnje goriva, ekološka vinjeta)
  • RH brendirana kao zemlja ekološkog i održivog razvoja!

Vodeći stručnjak na projektu, Vladimir Jelavić, je potom predstavio popis 20 predloženih mjera za sektor prometa prikupljenih kroz postojeće strategije, nakon čega su sudionici imali priliku ocijeniti predložene mjere glasanjem 'zastavicama', uz zajedničku konzultaciju.

Izdvojeno je šest mjera s najvećim brojem bodova koje su potom detaljnije razrađene u grupnom radu:
  • Poticaji za prelazak na vozila niske potrošnje
  • Prijevoz biciklima
  • Efikasniji javni gradski prijevoz
  • Bolje planiranje i organizacija prometa u gradovima
  • Prelazak sa cestovnog prometa na željeznički prijevoz
  • Povećanje energetske učinkovitosti u prometu (agregirana mjera)

Sudionici su popunili upitnik o procjeni učinka navedenih mjera na niz okolišnih, ekonomskih i socijalnih indikatora. Za kraj, za svaku od šest mjera su identificirane barijere i potencijalni izvori financiranja, nakon čega je predstavnik svake grupe opisao pred svima njihova zapažanja.

Sudionici su pozdravili ovakav pristup pri izradi jedne razvojne i dugoročne strategije.

Mislav Kirac iz Sindikata biciklista je zaključio: 'Stvara se kritična masa spremna za drugačiji, održivi pogled prema budućnosti prometa. To me veseli i drago mi je da sam sudjelovao na skupu.'

Prezentacije:

Višnja Grgasović: Izrada nisko-ugljične strategije razvoja  
Davor Vešligaj: Okvir za Strategiju nisko-ugljičnog razvoja Hrvatske  
dr. Vladimir Jelavić: Okvir za Strategiju nisko-ugljičnog razvoja Hrvatske  
Robert Pašičko: Sektorske radionice  


 


 





Print

 ENGLISH

 


Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost






 
 
© Globaldizajn