Naslovnica
 
NASLOVNICA
NOVOSTI I DOGAĐANJA
UČINAK STAKLENIKA
PROJEKTI
PROPISI
OKVIRNA KONVENCIJA UN-A O PROMJENI KLIME
KYOTSKI PROTOKOL
FLEKSIBILNI MEHANIZMI
PROVEDBA MJERA
MEĐUVLADINO TIJELO ZA KLIMATSKE PROMJENE (IPCC)
INVENTAR STAKLENIČKIH PLINOVA
STRATEGIJA
LIFE
CARDS 2004.
ETS
OKVIR ZA IZRADU STRATEGIJE NISKO-UGLJIČNOG RAZVOJA HRVATSKE (LEDS)
REGISTAR EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA
IZVJEŠĆE O EMISIJAMA STAKLENIČKIH PLINOVA
EKONOMIČNOST VOZILA
PRILAGODBA KLIMATSKIM PROMJENAMA
MEĐUNARODNA SURADNJA
LINKOVI
KONTAKTI
MZOIP



 



/ Okvir za izradu Strategije nisko-ugljičnog razvoja Hrvatske (LEDS) / 02.10.2012. - 4. radionica: Gospodarenje otpadom

02.10.2012. - 4. radionica: Gospodarenje otpadom

Zapisnik s 4. sektorske radionice

Sektorska radionica na temu smanjenja emisija stakleničkih plinova iz sektora otpada je održana 2. listopada 2012. u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode. Relativno veliki broj sudionika i ispunjena dvorana za sastanke obećavali su još jednu zanimljivu radionicu s prisutnim stručnjacima.


 
Ispred domaćina, Ministarstva zaštite okoliša i prirode, skup je pozdravio pomoćnik ministra za zaštitu okoliša i održivi razvoj Mario Obrdalj. Prezentacije su održali voditeljica Službe za zaštitu klimu, ozonskog sloja i mora Višnja Grgasović te Aleksandar Rajilić, voditelj Službe za posebne kategorije otpada. U svojim prezentacijama su dali pregled obaveza Hrvatske prema ciljevima Europske unije do 2020. godine za sektor otpada. Većina ciljeva vezana uz ovaj sektor se odnose na 31.12.2018. jer je Hrvatska u pregovorima tražila prijelazna razdoblja za implementaciju mjera uslijed neravnopravnog položaja sa drugim članicama Unije. U slučaju neispunjenja tih ciljeva, Hrvatskoj slijede novčane kazne.


 
Zoran Kordić je ispred Ministarstva zaštite okoliša i prirode predstavio projekt 'Izrade okvira za strategiju nisko-ugljičnog razvoja Hrvatske'. Trend emisija iz sektora otpada prikazala je dr. Andrea Hublin. Naglasila je da su emisije iz sektora otpada podložne promjenama uslijed čestog mijenjanja emisijskih faktora. Prema zadnjim podacima, emisije stakleničkih plinova iz sektora otpada činile su 3,74% svim emisija u Hrvatskoj u 2010. godini, uz rastući trend. Potenciran je problem emisija stakleničkih plinova vezan iz mješovitog komunalnog otpada.


 
Nakon prezentacija uslijedila je analiza prednosti, slabosti, prilika i prijetnji (tzv. swot analiza) za sektor otpada, uz aktivno sudjelovanje svih prisutnih stručnjaka.

'Swot' analiza  

Nakon 'swot' analize, uslijedila je analiza vizije sektora otpada do 2050. godine.

VIZIJA SEKTORA OTPADA DO 2050. GODINE
  • Jasna strategija gospodarenja otpadom (jasni ostvarivi ciljevi)
  • Smanjenje (izbjegavanje) otpada i emisija stakleničkih plinova (emisije iz sektora otpada  smanjiti ispod 0.5%)
  • Uspostavljen sustav gospodarenja otpadom (cjeloviti sustav koji poštuje hijerarhiju postupanja  s otpadom, uspostavljeni sustav koji se provodi u skladu s ciljevima EU direktiva, uspostavljeni centri za gospodarenje otpadom, funkcionalan i ekonomski isplativ, 80% odvojeno prikupljenog otpada, planiranje sustava na razini države, kvalitetno upravljiv sustav)
  • Sanirana odlagališta (sanirati postojeća odlagališta otpada)
  • Bez odlagališta otpada u Hrvatskoj
  • Odvojeno prikupljanje, recikliranje, izdvajanje biorazgradivog otpada (primarno odvajanje većih količina otpada, standardizirano zbrinjavanje posebne kategorije otpada - medicinski, sustavno prikupljanje recikliranog otpada, sortiranje otpada na mjestu nastanka)
  • Potpuna oporaba otpada (što više manjih uređaja za obradu i oporabu otpada, korištenje postojećih postrojenja za oporabu otpada (cementare), sav selektivno sakupljen otpad iskorišten u energetske svrhe)
  • RH regionalni lider i izvoznik znanja (RH pozitivan primjer regije, izvoznik znanja i inovativnih rješenja)

Vladimir Jelavić, vodeći stručnjak na projektu, je tada predstavio moguće mjere i instrumente za njihovu provedbu.

Predložene mjere su:
  1. Izbjegavanje nastajanja otpada
  2. Primarna selekcija otpada 
  3. Recikliranje otpada
  4. Veći obuhvat stanovništva organiziranim skupljanjem komunalnog otpada
  5. Mehaničko-biološka obrada komunalnog otpada u centrima gospodarenja otpadom (MBO)
    5.1.    Proizvodnja električne energije i topline iz bioplina
    5.2.    Korištenje goriva iz otpada za proizvodnju električne energije i topline (eng. refuse derived fuel, RDF)
    5.3.    Korištenje goriva iz otpada  u cementnoj industriji (RDF)
  6. Spaljivanje metana na baklji
  7. Termička obrada komunalnog otpada
  8. Rasplinjavanje/piroliza  tehnološkog otpada (s biorazgradivim udjelom)
  9. Mobilna postrojenja za termičku obradu otpada (klasična ili piroliza)
  10. Termička obrada muljeva iz postrojenja za obradu otpadnih voda
  11. Integralni sustavi gospodarenja otpadom

Predloženi instrumenti za provedbu mjera su:
  1. Naplata odlaganja otpada prema volumenu
  2. Ograničenje odlaganja biorazgradivog otpada
  3. Pomoć lokalnim zajednicama u planiranju, pripremi, izgradnji sustava za zbrinjavanje
  4. Kontinuirano usklađivanje tarifa za proizvodnju električne energije iz bioplina
  5. Subvencioniranje MBO u centrima za gospodarenje otpadom
  6. Subvencioniranje izgradnje postrojenja za termičku obradu otpada
  7. Pojednostavljenja u dozvolama za uspostavu centara za gospodarenje otpadom (prostorno planska dokumentacija, ...)
  8. Pojednostavljenja  u dozvolama za  izgradnju uređaja  za termičku obradu otpada
  9. Financiranje pilot projekata za rješavanje pitanja otpada 
  10. Mobilna postrojenja za termičku obradu otpada
  11. Podizanje javne svijesti i promjene u ponašanju vezano za izbjegavanje, vrednovanje i recikliranje otpada
  12. Kompletiranje i aktualizacija podataka o količinama otpada i odlagalištima otpada
  13. Financiranje istraživanja o otpadu i inovativnih tehničkih rješenja

Stručnjaci su tada imali priliku ocijeniti moguće mjere. Većina glasova stručnjaka se grupirala oko sljedećih mjera:

  1. Izbjegavanje nastajanja otpada
  2. Proizvodnja električne energije i topline iz bioplina
  3. Korištenje goriva iz otpada za energetske svrhe
  4. Integralni sustavi gospodarenja otpadom
  5. Termička obrada komunalnog otpada

Za pet prioritetnih mjera odabranih na radionici, napravljena je i sveobuhvatna procjena učinaka mjera na održivi razvoj. Sudionici su ocjenjivali kako će se provođenje pojedine mjere odraziti na okoliš, ekonomiju i društvo. Utjecaj je označen rangiranjem od izrazito negativnog (ocjenom »-3«) pa do izrazito pozitivnog (do ocijene »+3« ), pri čemu je ocjena »0« označavala neutralni utjecaj.

Procjena učinka mjera na održivi razvoj  



Na kraju su sudionici kroz grupni rad pokušali obraditi odabrane mjere i naći im potencijalne barijere i izvore financiranja.
 
Barijere i izvori financiranja za odabrane mjere  

Treba zabilježiti da se u pozadini praktičnog dijela radionice cijelo vrijeme odvijala dinamična i konstruktivna rasprava među prisutnim stručnjacima koji su na kraju bili prilično entuzijastični da će ovakve radionice i suradnja među svim dionicima otvoriti jedno novo poglavlje u sektoru gospodarenja otpadom.
 
Prezentacije:

Aleksandar Rajilić: Gospodarenje otpadom  
dr. sc. Andrea Hublin: Mogućnosti smanjenja stakleničkih plinova iz sektora 'Otpad'  
dr. Vladimir Jelavić: Mogućnosti smanjenja emisija stakleničkih plinova u gospodarenju otpadom  
Zoran Kordić: Okvir za izradu Strategije nisko-ugljičnog razvoja RH  
Višnja Grgasović: Izrada nisko-ugljične strategije razvoja - sektorska radionica otpad  

 
 


 





Print

 ENGLISH

 


Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost






 
 
© Globaldizajn