Naslovnica
 
NASLOVNICA
NOVOSTI I DOGAĐANJA
UČINAK STAKLENIKA
PROJEKTI
PROPISI
OKVIRNA KONVENCIJA UN-A O PROMJENI KLIME
KYOTSKI PROTOKOL
FLEKSIBILNI MEHANIZMI
PROVEDBA MJERA
MEĐUVLADINO TIJELO ZA KLIMATSKE PROMJENE (IPCC)
INVENTAR STAKLENIČKIH PLINOVA
STRATEGIJA
LIFE
CARDS 2004.
ETS
OKVIR ZA IZRADU STRATEGIJE NISKO-UGLJIČNOG RAZVOJA HRVATSKE (LEDS)
REGISTAR EMISIJE STAKLENIČKIH PLINOVA
IZVJEŠĆE O EMISIJAMA STAKLENIČKIH PLINOVA
EKONOMIČNOST VOZILA
PRILAGODBA KLIMATSKIM PROMJENAMA
MEĐUNARODNA SURADNJA
LINKOVI
KONTAKTI
MZOIP



 



/ Okvir za izradu Strategije nisko-ugljičnog razvoja Hrvatske (LEDS) / 19.10.2012. - 5. radionica: Korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo (LULUCF)

19.10.2012. - 5. radionica: Korištenje zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstvo (LULUCF)

U prostorijama Ministarstva poljoprivrede, 19. listopada, održana je peta po redu sektorska radionica u okviru projekta 'Okvir za izradu Strategije nisko-ugljičnog razvoja'. Radionicu je otvorio Robert Pasičko iz Programa Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj. Kratkim izlaganjem predstavio je ciljeve dugoročne Strategije nisko-ugljičnog razvoja, a osvrnuo se i na prethodne radionice.


 
Višnja Grgasović, voditeljica Službe za zaštitu klimu, ozonskog sloja i mora u Ministarstvu zaštite okoliša i prirode, u svojem je izlaganju istaknula osnovne ciljeve Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime (UNFCCC) i Kyoto protokola, kojima se obavezuje potpisnice na prosječno smanjenje emisija stakleničkih plinova od 5% do kraja 2012. u odnosu na 1990. godinu. Pojasnila je da su pregovori o post-Kyotskom razdoblju (2013. – 2020.) u tijeku te se osvrnula na sustav trgovanja emisijama (ETS sustav) kojem će se od 1. siječnja 2013. godine pridružiti i Hrvatska.


 
Trend emisija iz sektora korištenja zemljišta, promjene u korištenju zemljišta i šumarstva (LULUCF) prikazala je Delfa Radoš iz Ekonerga. Istaknula je važnost izračuna emisija/odliva iz LULUFC sektora zbog obaveza prema UNFCCC-u (zadržavanje emisija na razini bazne godine) i Kyoto Protokolu (smanjenje emisija za 5% u odnosu na baznu godinu).


Željka Medven iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske Unije u kratkim je crtama prezentirala mogućnosti financiranja iz EU fondova za sektore poljoprivrede i šumarstva. U razdoblju 2007. – 2013. Hrvatska za sektor šumarstva može koristiti sredstva iz programa IPARD. Naglasila je da će za period 2014. – 2020. budžet Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (EFRD) iznositi oko 100 milijardi Eura, te kako će za to razdoblje postojati veći i širi izvori financiranja projekata. Dolazi i do povezivanja fondova, primjerice 'Zajednički strateški okvir' (Common Strategy Framework) obuhvaća 5 fondova čime dolazi do bolje povezanosti i suradnje među njima. Spomenuta je i nužnost Hrvatske da odredi prioritete kako unutar ovog sektora, tako i izvan njega kako bi mogla što efikasnije koristiti dostupna sredstva iz fondova.


Nakon prezentacija, pristupilo se analizi prednosti, slabosti, prilika i prijetnji (tzv. swot analiza) za sektor korištenja zemljišta, promjena u korištenju zemljišta i šumarstva (LULUCF).

'Swot' analiza  



Nakon SWOT analize, sudionici su predstavili svoja razmišljanja i viziju razvoja Hrvatske do 2050. godine:

VIZIJA SEKTORA LULUCF DO 2050. GODINE
  • održivi razvoj i gospodarenje šumama (odgovorno planiranje uz usuglašavanje sa svim drugim važnim sastavnicama okoliša, održivo gospodarenje koje zadovoljava zahtjeve sektora energetike, šumarstva, zaštite okoliša i dr.
  • veća uključenost šumarskih stručnjaka pri razvoju strategija (bolja komunikacija svih relevantnih institucija)
  • povećanje vrijednosti šuma (veća efikasnost u korištenju šuma uz integralno planiranje)
  • ostvariti i trgovati s viškom emisija CO2
  • održati ili poboljšati postojeći fond šumskog zemljišta, te održati sadašnji odnos prirodnih i 'umjetnih' šuma
  • eko-proizvodnja hrane
  • pošumljavanje područja zahvaćenih požarima
  • novi poslovi i ruralni razvoj
Gospodin Vladimir Jelavić, vodeći stručnjak na projektu, je tada predstavio moguće mjere i instrumente za njihovu provedbu.
 

Predložene mjere su:
  1. Kompletiranje i kontinuirana nadogradnja sustava za praćenje i izvještavanje emisije/odliva prema zahtjevima Kyotskog protokola i UNFCCC-a
  2. Pošumljavanje
  3. Minimizacija krčenja pri prenamjeni zemljišta
  4. Brzo rastuće kulture kratkih ophodnji (posebice za potrebu energetskog drva)
  5. Povećanje prirasta postojećeg šumskog fonda
  6. Cjelovito gospodarenje zalihama ugljika (nadzemna biomasa, podzemna biomasa, mrvo drvo, listinac, tlo)
  7. Korištenje drvnih proizvoda umjesto energetski intenzivnih konstrukcijskih materijala (plastika, beton, metali, staklo, ..)
  8. Održavanje sustava prevencija požara

Predloženi instrumenti za provedbu mjera su:

  1. Usklađivanje Zakona o šumama i podzakonskih akata s potrebama izvještavanja prema Kyotskom protokolu, UNFCCC-u i Europskoj komisiji
  2. Revizije uredbe o praćenju emisija stakleničkih plinova, politike i mjera za njihovo smanjenje u RH
  3. Planovi zaštite i poboljšanja kakvoće zraka; 2012-2017; 2018-2023
  4. ŠGOP2016-2025
  5. Akcijski Plan za LULUCF, u skladu s novim prijedlogom direktive EU
  6. Poticaji za povećanje drvne zalihe
  7. Interna shema za projekte zajedničke provedbe (JI)

Izdvojeno je 6 mjera koje su prikupile najveći broj glasova, te se pristupilo njihovoj daljnjoj analizi u grupnom radu:

  1. Kompletiranje i kontinuirana nadogradnja sustava za praćenje i izvještavanje emisije/odliva prema zahtjevima Kyotskog protokola i UNFCCC-a
  2. Pošumljavanje
  3. Brzo rastuće kulture kratkih ophodnji (posebice za potrebu energetskog drva)
  4. Povećanje prirasta postojećeg šumskog fonda
  5. Korištenje drvnih proizvoda umjesto energetski intenzivnih konstrukcijskih materijala (plastika, beton, metali, staklo, ..)
  6. Održavanje sustava prevencija požara
Za pet prioritetnih mjera odabranih na radionici, napravljena je i sveobuhvatna procjena učinaka mjera na održivi razvoj. Sudionici su ocjenjivali kako će se provođenje pojedine mjere odraziti na okoliš, ekonomiju i društvo. Utjecaj je označen rangiranjem od izrazito negativnog (ocijenom »-3«) pa do izrazito pozitivnog (do ocijene »+3« ), pri čemu je ocijena »0« označavala neutralni utjecaj.

Procjena učinka mjera na održivi razvoj  


Uz to, za svaku od izdvojenih mjera/instrumenata, u grupnom radu identificirane su barijere i potencijalni izvori financiranja, što su zatim predstavnici pojedinih grupa i izložili ostalim sudionicima. Na kraju, dugoročna vizija razvoja ovog sektora postoji, a sudionici su izrazili blagi optimizam da bi ovakav način planiranja i suradnja među svim dionicima mogli otvoriti novo poglavlje u sektoru korištenja zemljišta, promjena u korištenju zemljišta i šumarstva (LULUCF).

Prezentacije:

Delfa Radoš: Emisije iz sektora LULUCF  
Robert Pašičko: Sektorske radionice  
Višnja Grgasović: Izrada nisko-ugljične strategije razvoja -sektorska radionica šumarstvo  
dr. Vladimir Jelavić: Moguće mjere za održavanje i povećanje odliva u sektoru šumarstva  
Željka Medven: Mogućnosti financiranja iz EU fondova za sektor šumarstva  


 


 


 





Print

 ENGLISH

 


Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost






 
 
© Globaldizajn